Toplotni pojasevi — žarki, umereni i hladni krajevi Zemlje
Zašto se Zemlja nejednako zagreva (ugao Sunčevih zraka); povratnici i polarnici; pet toplotnih pojaseva — žarki, dva umerena i dva hladna — i njihove odlike; Srbija u severnom umerenom pojasu.
Video
Pojmovi
- Zašto se Zemlja nejednako zagreva
- Sunčevi zraci ne padaju na sve delove Zemlje pod istim uglom. Oko ekvatora padaju strmo, skoro pravo odozgo, i jako greju. Što je mesto bliže polu, zraci padaju kosije, pa se ista svetlost razlije na veću površinu i slabije greje. Probaj sa baterijskom lampom: uperena pravo na sto, jako osvetli mali krug, a nagnuta slabo osvetli veliku površinu.
- Povratnici
- Zamišljeni krugovi oko Zemlje, paralelni sa ekvatorom, oko 23,5° severno i južno od njega: severni i južni povratnik. Samo između njih Sunce u podne može da bude tačno iznad glave — na severnom povratniku oko 21. juna, a na južnom oko 21. decembra. Tada Sunce kao da se „vraća“, pa su po tome dobili ime.
- Polarnici
- Zamišljeni krugovi oko 66,5° severno i južno od ekvatora: severni i južni polarnik. Iza njih, prema polu, bar jednog dana leti Sunce uopšte ne zađe, a bar jednog dana zimi ne izađe — to su polarni dan i polarna noć. Što je mesto bliže polu, oni duže traju.
- Toplotni pojasevi
- Povratnici i polarnici dele Zemlju na toplotne pojaseve — delove Zemlje koji se slično zagrevaju. Oko svakog pola je po jedan hladni pojas, između polarnika i povratnika na svakoj polulopti po jedan umereni, a oko ekvatora jedan žarki — ukupno pet.
- Žarki pojas
- Najveći pojas — zauzima skoro dve petine površine Zemlje — opasuje Zemlju oko ekvatora, sve do povratnika. Sunce je u podne tokom cele godine visoko na nebu, pa je toplo u svim mesecima, osim na visokim planinama, i nema zime. U mnogim krajevima se umesto leta i zime smenjuju kišno i sušno doba.
- Umereni pojasevi
- Srbija je u severnom umerenom pojasu, a njegov par na jugu je južni umereni. U njima je Sunce u podne leti visoko, a zimi nisko, pa se smenjuju četiri godišnja doba: proleće, leto, jesen i zima — na jugu obrnuto nego kod nas. Svaki umereni pojas pruža se od povratnika do polarnika.
- Hladni pojasevi
- Oko Severnog i Južnog pola, sve do polarnika. Sunce je i leti niže na nebu nego kod nas, zime su duge i veoma hladne, a sneg i led ostaju veći deo godine ili stalno. Tu su polarni dan i polarna noć. U severnom hladnom pojasu su Severni ledeni okean i veći deo Grenlanda, a u južnom skoro ceo Antarktik.
Mapa
Podloga karte: Natural Earth (javno vlasništvo)
Pitanja
Pitanje 1 od 10
1. Zašto su krajevi oko ekvatora topliji od krajeva oko polova?
2. Kroz koliko toplotnih pojaseva prođe Maja na putu od Svalbarda do Antarktika?
3. U kom toplotnom pojasu je Srbija?
4. Zašto se povratnici tako zovu?
5. Kako je u žarkom pojasu tokom cele godine?
6. Gde se smenjuju četiri godišnja doba?
7. Gde postoje polarni dan i polarna noć?
8. Koliko su polarnici udaljeni od ekvatora?
9. U kom toplotnom pojasu je najveći deo ostrva označenog brojem 11 na karti?
10. Zašto postoje dva umerena i dva hladna pojasa, a samo jedan žarki?
Test
Pročitaj zadatak i izaberi tačan odgovor. Računa se šta pogodiš iz prvog pokušaja.
U kom toplotnom pojasu je grad označen brojem 10 na karti?
Lampu uperenu pravo na sto nagneš, a ona i dalje svetli isto jako. Šta se dešava sa svetlom na stolu?
Brod plovi iz Singapura stalno na jug, do Antarktika. Kojim redom prolazi kroz toplotne pojaseve?
U kom mestu je razlika između najtoplijeg i najhladnijeg dela godine najmanja?
Gde Sunce u podne nikad ne može da bude tačno iznad glave?
Bravo, čas je završen!
Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.
Napravi besplatan nalogPohvali se i pozovi drugara:
Sledeći čas: 10. Postanak i unutrašnja građa Zemlje — kora, omotač i jezgro