Probni period: svi časovi su besplatni — video, pitanja, rešeni zadaci i test, i bez naloga.

Odnosi pravih u ravni — zašto se neke ulice nikad ne sretnu?

Prave koje se seku i presečna tačka (p ∩ r = {A}), paralelne prave (p ∥ q, presek je prazan skup), prave koje se poklapaju (a ≡ b), kroz tačku van prave prolazi tačno jedna paralelna prava, a beskonačno mnogo pravih koje je seku, paralelne duži i poluprave, crtanje paralelnih pravih lenjirom i trouglom, prenošenje paralelnosti, brojanje presečnih tačaka.

Video

Mina gleda mapu svog naselja. Neke ulice se ukrštaju i na tom mestu je raskrsnica, a neke idu jedna pored druge i nikad se ne sretnu, koliko god ih produžili. Kako matematičari zovu te dve vrste ulica i koliko raskrsnica mogu da imaju dve ulice? Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Nova ulica kroz Mininu kuću
Opština hoće da kroz Mininu kuću, tačku $M$, prokopa novu ulicu. Ako treba da preseče Glavnu ulicu $g$, ima beskonačno mnogo mogućnosti — dovoljno je malo zakrenuti pravac. Ali ako nova ulica treba da ide uporedo sa Glavnom i nikad se sa njom ne sretne, mogućnost je samo jedna: kroz tačku van prave prolazi tačno jedna prava paralelna sa tom pravom.
Ulice koje se sretnu
Ako prave $p$ i $r$ imaju tačno jednu zajedničku tačku $A$, kažemo da se seku, a $A$ je njihova presečna tačka — kao raskrsnica dve ulice. Pišemo $p \cap r = \{A\}$. Dve različite prave ne mogu imati dve zajedničke tačke: kroz dve različite tačke prolazi samo jedna prava, pa bi $p$ i $r$ bile ista prava.
Ulice koje se nikad ne sretnu
Prave u ravni koje nemaju nijednu zajedničku tačku su paralelne: $p \parallel q$ i $p \cap q = \emptyset$. Takve su linije u svesci. Paralelnim smatramo i prave koje se poklapaju — kad dve oznake, $a$ i $b$, označavaju istu pravu ($a \equiv b$). Zato je svaka prava paralelna sama sebi.
Lanac paralela
Paralelnost važi u oba smera: ako je $a \parallel b$, onda je i $b \parallel a$. Prenosi se i dalje: ako je ulica Lipa paralelna sa Brezom, a Breza sa Javorom, onda su i Lipa i Javor paralelne — iz $a \parallel b$ i $b \parallel c$ sledi $a \parallel c$.
Prečke na merdevinama
Prečke na merdevinama su paralelne duži. Za duži i poluprave kažemo da su paralelne ako leže na paralelnim pravama ili na istoj pravoj. Dve duži koje se ne dodiruju zato nisu automatski paralelne: ako se seku prave na kojima leže, duži nisu paralelne.
Lenjir kao šina, trougao kao voz
Za crtanje paralele sa pravom $q$ kroz tačku $T$ trebaju nam lenjir i trougao (trougaoni lenjir). Lenjir služi kao šina, a trougao kao voz koji po njoj klizi. Prvo namestimo trougao tako da jedna njegova stranica leži tačno na pravoj $q$, pa uz neku drugu stranicu trougla prislonimo lenjir. Lenjir se više ne pomera; trougao pomeramo uz njega dok stranica koja je bila na $q$ ne prođe kroz $T$ — i duž nje povučemo pravu.

Formule

Prave koje se seku
p \cap r = \{A\}
OznakaŠta značiJedinica
$p, r$prave—
$A$presečna tačka—

Tačno jedna zajednička tačka.

Paralelne prave
p \parallel q, \qquad p \cap q = \emptyset \ \text{ ili } \ p \equiv q
OznakaŠta značiJedinica
$p, q$prave—

Paralelne prave nemaju zajedničkih tačaka ili se poklapaju.

Pitanja

Pitanje 1 od 10

1. Kako zovemo dve prave koje imaju tačno jednu zajedničku tačku?

2. Šta je presek dve različite paralelne prave?

3. Šta znači zapis $p \parallel q$?

4. Mina i Luka su kroz istu tačku M, koja nije na pravoj p, nacrtali po jednu pravu paralelnu sa p. Šta važi?

5. Ako je $a \parallel b$, šta važi za prave b i a?

6. Prave a i b se poklapaju ($a \equiv b$). Kako ih još smatramo?

7. Koji od ovih parova daje sliku paralelnih pravih?

8. Kakve su prečke na merdevinama?

9. Presek pravih p i r je $\{A\}$. Kako zovemo tačku A?

10. Čime se crta paralela kroz datu tačku?

Rešeni zadaci

Zadatak 1

Zašto dve različite prave ne mogu da imaju dve zajedničke tačke?

  1. Pretpostavimo da prave p i r imaju dve zajedničke tačke, A i B.
    Onda obe prave prolaze kroz A i kroz B.
  2. Kroz dve različite tačke prolazi tačno jedna prava.
    Zato bi p i r bile ista prava, a mi smo rekli da su različite.
Odgovor: Dve različite prave imaju najviše jednu zajedničku tačku.
Zadatak 2

Svake dve od tri različite prave se seku. Koliko presečnih tačaka može biti?

  1. Ako nikoje tri ne prolaze kroz istu tačku: prave a i b, a i c, b i c daju po jednu tačku.
    Ukupno 3 presečne tačke.
  2. Ako sve tri prolaze kroz istu tačku, sve se seku u njoj.
    Tada je presečna tačka samo jedna.
Odgovor: 3 ili 1.
Zadatak 3

Tačka T nije na pravoj q. Kroz T su nacrtane tri različite prave r, s i t, a r je paralelna sa q. Koliko od ovih pravih seče pravu q?

  1. Kroz T prolazi samo jedna prava paralelna sa q — to je r.
    Druge paralele kroz T nema.
  2. Prave s i t nisu paralelne sa q, pa je seku.
    Dve prave u ravni ili su paralelne ili se seku.
Odgovor: Dve prave: s i t.

Test

Kod računskih zadataka reši u svesci i upiši rezultat (decimalni broj sa zarezom, npr. 2,5), a kod ostalih izaberi tačan odgovor.

Zadatak 1

Na mapi naselja ulice idu u dva pravca: u pravcu sever–jug ih je 9, a u pravcu istok–zapad 2. Ulice istog pravca su međusobno paralelne, a svaka ulica sever–jug seče svaku ulicu istok–zapad. Koliko ima raskrsnica?

Zadatak 2

Na mapi ulice idu u tri pravca: u prvom ih je 5, u drugom 5, a u trećem, kosom pravcu, samo jedna. Ulice istog pravca su međusobno paralelne, ulice različitih pravaca se seku, a nikoje tri ulice ne prolaze kroz istu tačku. Koliko ima raskrsnica?

Zadatak 3

Poluprava $\overrightarrow{OA}$ leži na pravoj p, a poluprava $\overrightarrow{MN}$ na pravoj q, pri čemu je $p \parallel q$ i $p \ne q$. Kakve su ove dve poluprave?

Zadatak 4

Na mapi je ulica Lipa paralelna sa Brezom, a i Javor je paralelan sa Brezom. Lipa i Javor su različite ulice. Koliko raskrsnica imaju Lipa i Javor?

Zadatak 5

Dok crtaš paralelu pomoću lenjira i trougla, šta radiš sa lenjirom dok pomeraš trougao?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Sledeći čas: 11. Merenje dužine i jednakost duži — zašto hodnik ne merimo koracima?

Još časova — Nikola Stanković