Probni period: svi časovi su besplatni — video, pitanja, rešeni zadaci i test, i bez naloga.

Tačke i prave — kako Luka postavlja šatore u ravan red?

Tačka, prava i ravan i njihovo obeležavanje, tačka pripada ili ne pripada pravoj (∈, ∉), prave koje se seku, suprotne poluprave, kroz dve različite tačke prolazi tačno jedna prava, kolinearne i nekolinearne tačke, raspored tačaka na pravoj (između, sa iste i sa raznih strana, zapis A – B – C), duž i njeni krajevi, poluprava i početna tačka, prava deli ravan na dve poluravni, brojanje duži određenih sa više tačaka.

Video

Luka i drugari postavljaju šatore na livadi. Da bi svi šatori bili u ravnom redu, Luka pobode dva kočića i između njih čvrsto zategne kanap. Zašto su mu dovoljna baš dva kočića? I šta matematičari kažu za šatore koji su svi uz isti kanap? Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Dva kočića su dovoljna
Kanap vezan za jedan kočić može da se okreće na sve strane: kroz jednu tačku prolazi beskonačno mnogo pravih. Kad ga zategneš do drugog kočića, više nema izbora — kroz dve različite tačke prolazi tačno jedna prava. Zato su Luki dovoljna dva kočića da odredi red za sve šatore.
Tačka, prava i ravan
Tačka pokazuje samo mesto, nema dužinu ni širinu — kao vrh kočića. Prava je potpuno ravna i nigde ne prestaje, ni levo ni desno; zategnut kanap je samo njen mali deo. Ravan je ravna površina bez ivica; livada ili list papira su samo njeni delovi. Tačke pišemo velikim slovima ($A$, $T$, …), prave malim ($p$, $q$, …), a ravni grčkim slovima ($\alpha$ — alfa, $\beta$ — beta). Kad zatreba više oznaka, dodajemo indeks: $T_1$, $T_2$ (čitamo „te jedan“, „te dva“).
Na pravoj ili van nje
Prava je skup tačaka, pa koristimo iste znake kao kod skupova. Ako je šator $T$ uz kanap $p$, pišemo $T \in p$; drvo $D$ pored kanapa ne pripada pravoj: $D \notin p$.
Duž
Deo kanapa od jednog do drugog kočića je duž. Duž $AB$ čine njeni krajevi $A$ i $B$ i sve tačke prave koje su između njih. Kod duži nije važno koji kraj pišemo prvi: $AB$ i $BA$ su ista duž.
Poluprava
Zrak baterijske lampe kreće od lampe i ide u jednom smeru bez kraja — to je slika poluprave. Poluprava ima početnu tačku $O$ i sadrži sve tačke prave sa jedne strane tačke $O$. Ako na njoj leži tačka $A$, pišemo $\overrightarrow{OA}$. Ako je $O$ između $M$ i $N$, poluprave $\overrightarrow{OM}$ i $\overrightarrow{ON}$ idu na suprotne strane: zajedno čine celu pravu, a zajednička im je samo tačka $O$.
Šatori u istom redu
Kad tri ili više tačaka pripadaju jednoj pravoj, zovemo ih kolinearne — kao šatori postavljeni uz isti kanap. Ako ih nijedna prava ne sadrži sve, nekolinearne su: dva šatora i drvo sa strane.
Ko je između
Ako idemo duž kanapa i nailazimo redom na šatore Ane, Luke i Mine, Lukin šator je između druga dva; to zapisujemo $A - L - M$ (ili, čitano s druge strane, $M - L - A$). Iz Lukinog šatora Ana i Mina su na suprotnim stranama, a iz Aninog su Luka i Mina na istoj strani. Između bilo koje dve različite tačke prave ima još beskonačno mnogo tačaka.
Prave koje se seku
Dve različite prave mogu imati najviše jednu zajedničku tačku: ako bi imale dve, bile bi ista prava. Ako se prave $a$ i $b$ seku u tački $O$, njihov presek je skup sa jednim elementom: $a \cap b = \{O\}$.
Poluravan
Kanap deli livadu na dva dela; tako i prava $p$ deli ravan na dve poluravni. Svaku poluravan čine prava $p$ i sve tačke ravni sa jedne strane te prave. Ako su dve tačke sa raznih strana prave $p$, duž koja ih spaja seče pravu $p$.

Formule

Pripadanje pravoj
A \in p, \qquad B \notin p
OznakaŠta značiJedinica
$A, B$tačke—
$p$prava—

Tačka A pripada pravoj p, tačka B ne pripada pravoj p.

Raspored tačaka
A - B - C
OznakaŠta značiJedinica
$A, B, C$tačke jedne prave—

Tačka B je između tačaka A i C.

Duž i poluprava
AB = BA, \qquad \overrightarrow{OA}
OznakaŠta značiJedinica
$AB$duž sa krajevima A i B—
$\overrightarrow{OA}$poluprava sa početnom tačkom O—

Duž ima dva kraja, poluprava jedan početak, prava nijedan kraj.

Pitanja

Pitanje 1 od 10

1. Kako obeležavamo tačke?

2. Koliko pravih prolazi kroz dve različite tačke?

3. Koliko pravih prolazi kroz jednu tačku?

4. Kada za tri tačke kažemo da su kolinearne?

5. Šta znači zapis $M \notin p$?

6. Kako se još može obeležiti duž AB?

7. Šta čini duž AB?

8. Šta znači zapis $A - B - C$?

9. Na koliko poluravni prava deli ravan?

10. Koliko tačaka ima na jednoj pravoj?

Rešeni zadaci

Zadatak 1

Četiri šatora su uz isti kanap. Anin šator je između Lukinog i Mininog, a Minin je između Aninog i Jovanovog. Kojim redom su šatori?

  1. Ana je između Luke i Mine: $L - A - M$.
    Luka i Mina su sa raznih strana Ane.
  2. Mina je između Ane i Jovana, pa je Jovan sa druge strane Mine: $L - A - M - J$.
    Jovan ne može biti levo od Mine, jer je tamo Ana.
Odgovor: L – A – M – J (ili, čitano s druge strane, J – M – A – L).
Zadatak 2

Na pravoj su redom tačke A – B – C – D. Koja je duž $AC \cap BD$, a koja $AC \cup BD$?

  1. $AC \cap BD = BC$
    Zajednički deo je od B (početak duži BD) do C (kraj duži AC).
  2. $AC \cup BD = AD$
    Zajedno pokrivaju sve od A do D, bez praznine.
Odgovor: $AC \cap BD = BC$, $AC \cup BD = AD$.
Zadatak 3

Tačke B i C su različite od tačke A. Koliko zajedničkih tačaka imaju prave AB i AC ako tačke A, B i C nisu kolinearne? A ako jesu?

  1. Ako A, B i C nisu kolinearne, C nije na pravoj AB, pa su AB i AC dve različite prave.
    Obe prolaze kroz A.
  2. Kad bi imale još jednu zajedničku tačku, kroz te dve tačke prolazile bi dve različite prave — a prolazi samo jedna.
    Zato je A jedina zajednička tačka.
  3. Ako su A, B i C kolinearne, prava AB prolazi i kroz C, pa je to ista prava kao AC.
    Sve njihove tačke su zajedničke.
Odgovor: Nekolinearne: jednu (tačku A). Kolinearne: beskonačno mnogo — prave se poklapaju.

Test

Kod računskih zadataka reši u svesci i upiši rezultat (decimalni broj sa zarezom, npr. 2,5), a kod ostalih izaberi tačan odgovor.

Zadatak 1

Na papiru je 12 tačaka, od kojih nikoje tri nisu na istoj pravoj. Mina spaja svake dve tačke duži. Koliko duži nacrta?

Zadatak 2

Na pravoj su redom tačke A – T – M – K – G – D – C – N. Koliko ima duži sa krajevima u ovim tačkama koje sadrže tačku G, a G im nije kraj?

Zadatak 3

Na pravoj su redom tačke A – K – M – P. Koja tvrdnja je tačna?

Zadatak 4

Koliko krajnjih (početnih) tačaka imaju redom duž, poluprava i prava?

Zadatak 5

Tačke M i N su sa raznih strana prave p. Šta važi za duž MN?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Sledeći čas: 10. Odnosi pravih u ravni — zašto se neke ulice nikad ne sretnu?

Još časova — Nikola Stanković