Probni period: svi časovi su besplatni — video, pitanja, rešeni zadaci i test, i bez naloga.

Površina četvorougla sa normalnim dijagonalama — koliko zemlje ima Ninina leja?

Površina četvorougla čije su dijagonale normalne P = d₁ · d₂ : 2 (izvođenje preko dva trougla sa zajedničkom osnovicom), površina ne zavisi od mesta preseka dijagonala, uslov da su dijagonale normalne (ne važi za pravougaonik koji nije kvadrat ni za paralelogram koji nije romb), romb, kvadrat i deltoid, druga dijagonala iz površine, visina romba iz P = a · h = d₁ · d₂ : 2, površina kvadrata iz dijagonale P = d · d : 2.

Video

Nina i deda prave leju za cveće. Zategnu dva konopca, od 6 m i od 4 m, tako da se seku pod pravim uglom, ali nijedan nije presečen na sredini. Na krajevima konopaca pobodu kočiće i spoje ih ivicom leje. Leja nije ni pravougaonik, ni romb, ni deltoid. Koliko kvadratnih metara zemlje ima? Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Ninina leja
Konopci su $EG = 6$ m i $FH = 4$ m i seku se u tački $O$ pod pravim uglom: $EO = 2$ m, $OG = 4$ m, $FO = 1{,}5$ m i $OH = 2{,}5$ m. Kočići $E$, $F$, $G$, $H$ su temena leje, pa je leja četvorougao $EFGH$, a konopci su njegove dijagonale. Kažemo da su dijagonale normalne i pišemo $EG \perp FH$. Nijedna dijagonala ne polovi drugu, pa leja nije ni romb ni deltoid, a stranice su joj sve različite. U ovom času, kao i u celoj celini, četvorougao je konveksan: dijagonale se seku unutar obe duži.
Dva trougla na zajedničkoj osnovici
Dijagonala $EG = d_1$ deli četvorougao na trouglove $EFG$ i $EGH$, i oba imaju osnovicu $EG$. Pošto je $FH \perp EG$, duž $FO$ je normalna na $EG$ — to je visina trougla $EFG$ na osnovicu $EG$; isto tako je $OH$ visina trougla $EGH$. Zato je $P = \frac{d_1 \cdot FO}{2} + \frac{d_1 \cdot OH}{2} = \frac{d_1 \cdot (FO + OH)}{2}$, a $FO + OH = FH = d_2$. Dakle, $P = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}$: površina je polovina proizvoda dijagonala. Za leju: $\frac{6 \cdot 1{,}5}{2} + \frac{6 \cdot 2{,}5}{2} = 4{,}5 + 7{,}5 = 12$ m², a to je baš $\frac{6 \cdot 4}{2}$.
Gde god da se seku
U izvođenju nismo koristili gde tačno leži tačka $O$, nego samo da je $FO + OH = FH$. Ako deda pomeri mesto preseka (konopci ostaju normalni, a presek ostaje unutar oba konopca), leja menja oblik i dužine stranica, ali površina ostaje $12$ m². Za površinu su važne samo dužine dijagonala i to da su normalne. Zato četvorouglovi sasvim različitog izgleda mogu da imaju jednake površine.
Uslov: dijagonale moraju biti normalne
Ako konopci od $6$ m i $4$ m nisu pod pravim uglom, delovi $FO$ i $OH$ više nisu visine trouglova. Visina $h_F$ iz $F$ je normala na pravu $EG$, a $FO$ je kosa duž iz iste tačke. Visina, $FO$ i deo prave $EG$ grade pravougli trougao u kome je $FO$ naspram pravog ugla, najvećeg ugla trougla, pa je $FO$ njegova najduža stranica: $h_F < FO$. Isto tako je visina $h_H$ iz $H$ kraća od $OH$. Površina je i dalje $\frac{6 \cdot h_F}{2} + \frac{6 \cdot h_H}{2} = \frac{6 \cdot (h_F + h_H)}{2}$, ali je $h_F + h_H < FO + OH = 4$ m, pa je površina manja od $\frac{6 \cdot 4}{2} = 12$ m² i formula ne važi. Pravougaonik koji nije kvadrat i paralelogram koji nije romb nemaju normalne dijagonale — za njih računamo $P = a \cdot b$, odnosno $P = a \cdot h_a$.
Romb, kvadrat, deltoid i drugi
Iz časova o četvorouglu znamo da su dijagonale romba normalne, pa i dijagonale kvadrata (kvadrat je romb), a normalne su i dijagonale deltoida. Zato za sve njih važi $P = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}$: deltoid sa dijagonalama $11$ cm i $6$ cm ima površinu $\frac{11 \cdot 6}{2} = 33$ cm². Formula važi i za četvorouglove koji nisu ni romb ni deltoid, kao što je Ninina leja — dovoljno je da su dijagonale normalne. Iz površine i jedne dijagonale nalazimo drugu: $d_1 \cdot d_2 = 2P$, pa je $d_2 = 2P : d_1$.
Visina romba
Romb je paralelogram, pa mu je površina i stranica puta visina: $P = a \cdot h$. Isti romb ima jednu površinu, pa je $a \cdot h = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}$. Kad znamo dijagonale i stranicu, visinu nalazimo ovako: romb sa dijagonalama $9$ cm i $12$ cm ima $P = \frac{9 \cdot 12}{2} = 54$ cm²; ako mu je stranica $7{,}5$ cm, visina je $h = 54 : 7{,}5 = 7{,}2$ cm. Stranica romba zavisi od dijagonala, ali kako se računa iz njih, učićeš u sedmom razredu — zato je u zadacima ovde uvek data.
Površina kvadrata iz dijagonale
Kvadrat ima jednake i normalne dijagonale, pa je $d_1 = d_2 = d$ i $P = \frac{d \cdot d}{2} = \frac{d^2}{2}$. Stranicu pri tome ne moramo da znamo. Kvadrat čija je dijagonala $10$ cm ima površinu $\frac{10 \cdot 10}{2} = 50$ cm².

Formule

Četvorougao sa normalnim dijagonalama
P = \frac{d_1 \cdot d_2}{2} \qquad (d_1 \perp d_2)
OznakaŠta značiJedinica
$d_1, d_2$dijagonale (normalne)cm
$P$površinacm²

Važi za svaki konveksan četvorougao čije su dijagonale normalne: romb, kvadrat, deltoid i druge. Ne važi za pravougaonik koji nije kvadrat ni za paralelogram koji nije romb.

Druga dijagonala iz površine
d_2 = 2P : d_1
OznakaŠta značiJedinica
$P$površinacm²
$d_1$poznata dijagonalacm
$d_2$tražena dijagonalacm

Iz $P = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}$ sledi $d_1 \cdot d_2 = 2P$.

Romb
P = a \cdot h = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}, \qquad h = P : a
OznakaŠta značiJedinica
$a$stranica rombacm
$h$visina rombacm
$d_1, d_2$dijagonalecm

Visina romba je rastojanje između pravih na kojima su dve naspramne stranice.

Kvadrat
P = \frac{d \cdot d}{2} = \frac{d^2}{2}
OznakaŠta značiJedinica
$d$dijagonala kvadratacm
$P$površinacm²

Kvadrat čija je stranica $d$ ima dvaput veću površinu, $d \cdot d$.

Pitanja

Pitanje 1 od 10

1. Dijagonale četvorougla su normalne i duge $10$ cm i $7$ cm. Kolika je površina četvorougla?

2. Za koji od ovih četvorouglova formula $P = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}$ NE važi uvek?

3. Kolika je površina kvadrata čija je dijagonala $6$ cm?

4. Dijagonala $EG$ deli četvorougao $EFGH$ sa normalnim dijagonalama na dva trougla. Šta su za te trouglove delovi $FO$ i $OH$ druge dijagonale?

5. Dve letvice od $8$ dm i $5$ dm ukrštene su pod pravim uglom, a krajevi su im spojeni u četvorougao. Presek pomerimo duž jedne letvice, a ugao ostane prav i presek ostane unutar obe letvice. Šta se desi sa površinom?

6. Romb ima dijagonale $d_1$ i $d_2$ i stranicu $a$. Čemu je jednaka njegova visina?

7. Dijagonale deltoida su $9$ cm i $4$ cm. Kolika je njegova površina?

8. Četvorougao ima normalne dijagonale. Jednu dijagonalu povećamo dva puta, drugu ne menjamo, a dijagonale ostanu normalne. Šta se desi sa površinom?

9. Koje dve dužine su dovoljne da izračunamo površinu deltoida?

10. Dijagonale romba su $5$ dm i $36$ cm. Kolika je površina romba?

Rešeni zadaci

Zadatak 1

Na papiru sa kvadratićima stranice $1$ cm Vuk je nacrtao dve normalne duži koje se seku u tački $O$: vodoravnu $EG$, sa $EO = 3$ cm i $OG = 6$ cm, i uspravnu $FH$, sa $FO = 2$ cm i $OH = 5$ cm. Spojio je krajeve u četvorougao $EFGH$. Izračunaj površinu formulom, pa je proveri tako što četvorougao podeliš dijagonalama na četiri trougla.

  1. $d_1 = 3 + 6 = 9$ cm, $\ d_2 = 2 + 5 = 7$ cm
    Svaka dijagonala je zbir svoja dva dela.
  2. $P = \frac{9 \cdot 7}{2} = 31{,}5$ cm²
    Dijagonale su normalne, pa važi formula.
  3. $\frac{3 \cdot 2}{2} + \frac{6 \cdot 2}{2} + \frac{6 \cdot 5}{2} + \frac{3 \cdot 5}{2} = 3 + 6 + 15 + 7{,}5 = 31{,}5$ cm²
    Provera: sva četiri trougla imaju prav ugao kod $O$, pa je površina svakog polovina proizvoda njegovih kateta (delova dijagonala).
Odgovor: $31{,}5$ cm²
Zadatak 2

Ukrasno prozorče ima oblik romba stranice $17{,}5$ cm. Rastojanje između dve naspramne stranice je $16{,}8$ cm, a kraća dijagonala je $21$ cm. Koliko je duga duža dijagonala?

  1. $P = a \cdot h = 17{,}5 \cdot 16{,}8 = 294$ cm²
    Romb je paralelogram, a rastojanje između naspramnih stranica je njegova visina.
  2. $d_1 \cdot d_2 = 2 \cdot 294 = 588$
    Dijagonale romba su normalne: $P = \frac{d_1 \cdot d_2}{2}$.
  3. $d_2 = 588 : 21 = 28$ cm
    Proizvod podelimo poznatom dijagonalom. Provera: $\frac{21 \cdot 28}{2} = 294$.
Odgovor: $28$ cm
Zadatak 3

Kvadratna pločica ima dijagonalu $30$ cm. Kolika joj je površina? Koliko puta je veća površina kvadrata čija je STRANICA $30$ cm? Između koja dva prirodna broja centimetara je stranica pločice?

  1. $P = \frac{30 \cdot 30}{2} = 450$ cm²
    Dijagonale kvadrata su jednake i normalne.
  2. $30 \cdot 30 = 900$ cm², $\ 900 : 450 = 2$
    Kvadrat čija je stranica jednaka dijagonali pločice ima dvaput veću površinu.
  3. $21 \cdot 21 = 441 < 450 < 484 = 22 \cdot 22$
    Površina pločice je $a \cdot a = 450$. Kvadrat stranice $21$ cm ima manju površinu ($441$ cm²), a kvadrat stranice $22$ cm veću ($484$ cm²); što je stranica duža, površina je veća, pa je stranica pločice veća od $21$ cm, a manja od $22$ cm.
Odgovor: $450$ cm²; dvaput; između $21$ i $22$ cm

Test

Kod računskih zadataka reši u svesci i upiši rezultat (decimalni broj sa zarezom, npr. 2,5), a kod ostalih izaberi tačan odgovor.

Zadatak 1

Drvena ukrasna pločica ima oblik deltoida $PQRS$ ($PQ = PS$, $RQ = RS$), a dijagonale se seku u tački $O$. Površina pločice je $168$ cm², dijagonala $QS$ duga je $12$ cm, a duž $PO$ je $3$ cm. Koliko je duga duž $OR$?

Zadatak 2

Keramičke pločice imaju oblik romba sa dijagonalama $7$ cm i $24$ cm, a stranica svake pločice je $12{,}5$ cm. Pločice se slažu u borduru: svaka sledeća naslanja se celom stranicom na prethodnu, pa su donje stranice svih pločica na jednoj pravoj, a gornje na drugoj. Koliko je široka bordura, tj. koliko je rastojanje između te dve prave?

Zadatak 3

Krojačica šije $12$ kvadratnih marama. Na krojnom papiru za svaku je nacrtala samo dijagonalu kvadrata, dugu $90$ cm. Jedan kvadratni metar svile košta 1 200 dinara. Koliko dinara košta svila za sve marame (bez otpadaka)?

Zadatak 4

Koja od ovih figura ima NAJVEĆU površinu?

Zadatak 5

Dijagonale trapeza $ABCD$ duge su $16$ cm i $8$ cm i normalne su jedna na drugu. Kolika je površina trapeza?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Još časova: Približna vrednost — kolika je stranica leje od 14 m²? · Decimalni zapis racionalnih i iracionalnih brojeva — da li se cifre ponavljaju?

Još časova — Nikola Stanković