Površina trougla — koliko platna treba za jedro?
Površina trougla kao polovina paralelograma (dva podudarna trougla, drugi okrenut za pola kruga oko središta stranice), P = a · h_a : 2 = b · h_b : 2 = c · h_c : 2, a · h_a = b · h_b = c · h_c = 2P i visina iz površine, na dužu stranicu kraća visina, pravougli trougao P = a · b : 2 (katete su visine) i visina na hipotenuzu, tupougli trougao (podnožje visine van stranice, formula važi), trougao na kvadratnoj mreži i u koordinatnom sistemu (osnovica uz liniju mreže, okvir), jedinice.
Video
Pojmovi
- Dva ista trougla daju paralelogram
- Uzmimo trougao $ABC$ sa stranicom $a = BC$ i visinom $h_a$ (to je duž iz temena $A$ normalna na pravu $BC$). Napravimo još jedan isti trougao i okrenimo ga za pola kruga oko središta $N$ stranice $AC$: teme $A$ dolazi u $C$, teme $C$ u $A$, a teme $B$ u novu tačku $B_1$. Duži $AC$ i $BB_1$ imaju zajedničko središte $N$, pa je $ABCB_1$ četvorougao čije se dijagonale polove — paralelogram. Njegova stranica je $BC = a$, a naspramna stranica $B_1A$ leži na pravoj kroz $A$ paralelnoj sa $BC$, pa je visina paralelograma na stranicu $a$ baš $h_a$. Paralelogram ima površinu $a \cdot h_a$ i sastavljen je, bez preklapanja, od dva podudarna trougla, pa je površina trougla $P = \frac{a \cdot h_a}{2}$.
- Tri stranice, tri visine
- Trougao ima tri visine: $h_a$ iz temena $A$ na pravu $BC$, $h_b$ iz temena $B$ na pravu $CA$ i $h_c$ iz temena $C$ na pravu $AB$. Isto razmišljanje sa bilo kojom stranicom daje $P = \frac{a \cdot h_a}{2} = \frac{b \cdot h_b}{2} = \frac{c \cdot h_c}{2}$ — stranicu uvek množimo visinom spuštenom baš na nju. Površina je jedna, pa su sva tri proizvoda jednaka dvostrukoj površini: $a \cdot h_a = b \cdot h_b = c \cdot h_c = 2P$. Kad znamo površinu, dobijamo bilo koju visinu: $h_b = 2P : b$. Što je stranica duža, visina na nju je kraća, jer proizvod ostaje isti: na najdužu stranicu pada najkraća visina.
- Pravougli trougao
- Neka je u trouglu $ABC$ prav ugao kod temena $C$: katete su $a = BC$ i $b = CA$, a hipotenuza $c = AB$. Katete su normalne jedna na drugu, pa je visina na katetu $a$ baš kateta $b$, a visina na katetu $b$ kateta $a$. Zato je $P = \frac{a \cdot b}{2}$ — trougao je polovina pravougaonika sa stranicama $a$ i $b$, koji dijagonala deli na dva podudarna trougla. Treća visina, $h_c$, spuštena je iz temena pravog ugla na hipotenuzu. Iz $c \cdot h_c = a \cdot b$ dobijamo $h_c = a \cdot b : c$ — tako računamo koliko je teme pravog ugla udaljeno od hipotenuze.
- Tupougli trougao
- Neka je u trouglu $ABC$ ugao kod temena $B$ tup. Visina iz $B$ je unutar trougla, a visine iz temena oštrih uglova, $A$ i $C$, padaju van njega: podnožje je na produžetku stranice, kao u času o konstrukcijama. Formula i tada važi, jer je visina rastojanje temena od PRAVE na kojoj leži stranica, a dva ista trougla i tada čine paralelogram sa tom stranicom i tom visinom. Proverimo i drugačije: neka je $D$ podnožje visine $h_c$, na produžetku stranice $AB$ preko temena $B$. Pravougli trougao $ADC$ sastoji se od trougla $ABC$ i pravouglog trougla $BDC$, pa je $P = \frac{AD \cdot h_c}{2} - \frac{BD \cdot h_c}{2} = \frac{(AD - BD) \cdot h_c}{2} = \frac{c \cdot h_c}{2}$, jer je $AD - BD = AB = c$.
- Trougao na kvadratnoj mreži
- Kad su temena trougla u čvorovima kvadratne mreže (u koordinatnom sistemu: kad imaju cele koordinate), a jedna stranica ide po liniji mreže, njenu dužinu i visinu na nju samo prebrojimo. Visina je broj kvadratića od trećeg temena do prave te stranice — i onda kad podnožje padne van stranice. Na primer, osnovica od $7$ kvadratića i treće teme $4$ kvadratića iznad prave osnovice daju $7 \cdot 4 : 2 = 14$ kvadratića. Ako nijedna stranica ne ide po liniji mreže, trougao uokvirimo najmanjim pravougaonikom po linijama mreže, pa od površine okvira oduzmemo delove okvira van trougla. Kad je jedno teme u uglu okvira, a druga dva na njegovim ivicama, ti delovi su tri pravougla trougla čije katete idu po linijama mreže; ako je neki deo složeniji, podelimo ga na pravougle trouglove i pravougaonike.
- Jedinice i deljenje sa dva
- Stranica i visina moraju biti u istoj jedinici, a površina je tada u odgovarajućoj kvadratnoj jedinici. Trougao sa osnovicom $1{,}5$ m i visinom $80$ cm: $80$ cm $= 0{,}8$ m, pa je $P = 1{,}5 \cdot 0{,}8 : 2 = 0{,}6$ m². U centimetrima: $150 \cdot 80 : 2 = 6\,000$ cm², a to je isto $0{,}6$ m², jer $1$ m² ima $10\,000$ cm². Ne zaboravi deljenje sa $2$: proizvod $a \cdot h_a$ je površina paralelograma, a trougao je njegova polovina.
Formule
| Oznaka | Šta znači | Jedinica |
|---|---|---|
| $a, b, c$ | stranice trougla | cm |
| $h_a, h_b, h_c$ | visine na stranice $a$, $b$ i $c$ | cm |
| $P$ | površina | cm² |
Stranicu množimo visinom koja je spuštena baš na nju, i kad podnožje visine padne van stranice.
| Oznaka | Šta znači | Jedinica |
|---|---|---|
| $2P$ | dvostruka površina trougla | cm² |
| $h_a$ | visina na stranicu $a$ | cm |
Na dužu stranicu pada kraća visina.
| Oznaka | Šta znači | Jedinica |
|---|---|---|
| $a, b$ | katete | cm |
| $c$ | hipotenuza | cm |
| $h_c$ | visina na hipotenuzu | cm |
| $P$ | površina | cm² |
Svaka kateta je visina na drugu katetu.
Pitanja
Pitanje 1 od 10
1. Stranica trougla je $10$ cm, a visina na nju $7$ cm. Kolika je površina trougla?
2. Trouglu dodamo podudaran trougao okrenut za pola kruga oko središta jedne njegove stranice. Šta dva trougla zajedno čine?
3. Trougao i paralelogram imaju zajedničku stranicu i istu visinu na nju. Kakva je površina trougla u odnosu na površinu paralelograma?
4. Katete pravouglog trougla su $6$ cm i $7$ cm. Kolika je površina trougla?
5. Šta je u pravouglom trouglu visina spuštena na jednu katetu?
6. Kod tupouglog trougla podnožje visine $h_a$ pada na produžetak stranice $a$. Kako se tada računa površina?
7. Na koju stranicu trougla pada najkraća visina?
8. Osnovica trougla je $2$ m, a visina na nju $30$ cm. Kolika je površina trougla?
9. Koji proizvod je za SVAKI trougao $ABC$ jednak dvostrukoj površini?
10. Jednu stranicu trougla povećamo tri puta, a visinu na nju ne menjamo. Šta se desi sa površinom?
Rešeni zadaci
U trouglu $ABC$ stranica $AB$ duga je $12$ cm. Podnožje $D$ visine iz temena $C$ leži na produžetku stranice $AB$, $5$ cm iza temena $B$, a $CD = 8$ cm. Kolika je površina trougla $ABC$? Proveri razlikom dva pravougla trougla.
-
$c = AB = 12$ cm, $\ h_c = CD = 8$ cmPodnožje visine je van stranice $AB$, pa je ugao kod $B$ tup — ali visina je i dalje rastojanje temena $C$ od prave $AB$.
-
$P = \frac{12 \cdot 8}{2} = 48$ cm²Površina trougla: stranica puta visina na nju, podeljeno sa $2$.
-
Provera: $AD = 12 + 5 = 17$ cm, $\ P_{ADC} = \frac{17 \cdot 8}{2} = 68$ cm²Trougao $ADC$ je pravougli (prav ugao kod $D$) i sastoji se od trougla $ABC$ i trougla $BDC$.
-
$P_{BDC} = \frac{5 \cdot 8}{2} = 20$ cm², $\ 68 - 20 = 48$ cm²Kad od trougla $ADC$ oduzmemo trougao $BDC$, ostaje trougao $ABC$ — isti rezultat.
Polica u uglu sobe ima oblik pravouglog trougla: ivice uz zidove duge su $24$ cm i $32$ cm, a prednja ivica $40$ cm. Kolika je površina police? Koliko je ugao sobe udaljen od prednje ivice police?
-
$P = \frac{24 \cdot 32}{2} = 384$ cm²Zidovi su normalni, pa su ivice uz zidove katete: jedna je visina na drugu.
-
$c \cdot h_c = 2P = 768$Prednja ivica je hipotenuza; rastojanje ugla sobe od nje je visina $h_c$ iz temena pravog ugla.
-
$h_c = 768 : 40 = 19{,}2$ cmDvostruku površinu podelimo hipotenuzom.
U koordinatnom sistemu sa jediničnom duži od $1$ cm data su temena trougla $A(-3, -1)$, $B(4, 1)$ i $C(1, 5)$. Nijedna stranica ne ide po liniji mreže. Kolika je površina trougla?
-
Okvir: $x$ od $-3$ do $4$, $y$ od $-1$ do $5$: $\ 7 \cdot 6 = 42$ cm²Najmanji pravougaonik po linijama mreže koji sadrži trougao; teme $A$ je njegov donji levi ugao, $B$ je na desnoj, a $C$ na gornjoj ivici.
-
Uz $AB$: $\frac{7 \cdot 2}{2} = 7$, uz $BC$: $\frac{3 \cdot 4}{2} = 6$, uz $CA$: $\frac{4 \cdot 6}{2} = 12$Delovi okvira van trougla su tri pravougla trougla; katete čitamo iz razlika koordinata (npr. od $A$ do $B$: $4 - (-3) = 7$ i $1 - (-1) = 2$).
-
$P = 42 - (7 + 6 + 12) = 42 - 25 = 17$ cm²Od okvira oduzmemo sva tri pravougla trougla.
Test
Kod računskih zadataka reši u svesci i upiši rezultat (decimalni broj sa zarezom, npr. 2,5), a kod ostalih izaberi tačan odgovor.
U trouglu $ABC$ stranica $a = BC$ ima $12$ cm, a visina na nju je $h_a = 4$ cm. Visina iz temena $B$ je $h_b = 9{,}6$ cm. Koliko je duga stranica $b = CA$?
U koordinatnom sistemu jedinična duž je duga $2$ cm. Temena trougla su $A(-1, 0)$, $B(7, 5)$, $C(3, 5)$. Kolika je površina trougla $ABC$ u kvadratnim centimetrima?
Njiva ima oblik trougla. Jedna njena ivica ide pravo uz put i duga je $160$ m. Treći ugao je $110$ m udaljen od puta (mereno normalno na put), a međa od tog ugla do jednog kraja ivice uz put duga je $135$ m. Koliko ari ima njiva?
Zabat kuće — trouglasti deo zida ispod krova — ima osnovicu $11{,}4$ m i visinu $3{,}7$ m. Na zabatu je pravougaoni prozor širok $140$ cm i visok $90$ cm. Koliko kvadratnih metara zabata treba omalterisati (prozor se ne malteriše)?
Duž spaja teme $C$ trougla $ABC$ sa središtem $S$ stranice $AB$. Šta važi za površine trouglova $ASC$ i $SBC$?
Bravo, čas je završen!
Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.
Napravi besplatan nalogPohvali se i pozovi drugara:
Sledeći čas: 47. Površina trapeza — koliko šperploče ide na bočnu stranu rampe?