Probni period: svi časovi su besplatni — video, pitanja, rešeni zadaci i test, i bez naloga.

Greške merenja — zašto merimo više puta?

Zašto nijedno merenje nije potpuno tačno, srednja vrednost ponovljenih merenja, apsolutna i relativna greška, grube greške i kako se pravilno zapisuje rezultat merenja.

Video

Marko tri puta meri dužinu svog stola i dobije 1201 mm, 1203 mm i 1206 mm. Koji rezultat je tačan? Nijedan potpuno — ali možemo da izračunamo srednju vrednost i grešku i da zapišemo l = (1203 ± 3) mm. Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Nijedno merenje nije potpuno tačno
Rezultat svakog merenja je manje ili više neizvestan. Uzroci su priroda veličine (sto nije svuda iste širine), tačnost instrumenta (štoperica meri tačnije od sata) i način merenja.
Bolji način merenja
Dužinu jednog koraka tačnije merimo ako izmerimo deset koraka zajedno, pa podelimo sa 10.
Grube greške
Greške iz nepažnje: skala očitana ukoso, pogrešno određen podeok, pogrešno zapisan broj. Izbegavamo ih pažljivim radom — one ne ulaze u grešku merenja.
Ponavljanje merenja
Da bi rezultat bio pouzdaniji, merenje ponavljamo više puta — u školi najmanje tri puta.
Srednja vrednost ($x_{\text{sr}}$)
Najpouzdaniji rezultat: zbir svih izmerenih vrednosti podeljen brojem merenja.
Apsolutna greška ($\Delta x$)
Procenjena neizvesnost rezultata, u istim jedinicama kao merena veličina. Kod ponovljenih direktnih merenja jednaka je najvećem odstupanju od srednje vrednosti (bez obzira na znak), ali ne može biti manja od tačnosti instrumenta.
Zapis rezultata
$x = (x_{\text{sr}} \pm \Delta x)$, čita se „plus-minus“: vrednost je najverovatnije $x_{\text{sr}}$, a ponovljeno merenje najverovatnije daje rezultat između $x_{\text{sr}} - \Delta x$ i $x_{\text{sr}} + \Delta x$.
Direktno i indirektno merenje
Direktno: vrednost čitamo odmah sa skale (širina stola trakom). Indirektno: merimo druge veličine i računamo traženu (širinu sobe trakom od 1 m iz više merenja, brzinu iz puta i vremena).
Relativna greška ($\delta$)
Količnik apsolutne greške i srednje vrednosti, često u procentima. Nema jedinicu. Manja relativna greška znači kvalitetnije merenje: nije isto pogrešiti 1 mm na dužini od 5 mm i na dužini od 100 mm.
Zaokruživanje
Apsolutnu grešku pišemo jednom cifrom različitom od nule i uvek zaokružujemo naviše (2,7 mm → 3 mm). Srednju vrednost zaokružujemo na isto mesto kao grešku, po pravilima zaokruživanja (1203,3 mm → 1203 mm).
Značajne cifre
Cifre koje ostanu u pravilno zapisanom rezultatu merenja.

Formule

Srednja vrednost
x_{\text{sr}} = \frac{x_1 + x_2 + x_3}{3}
OznakaŠta značiJedinica
$x_{\text{sr}}$srednja vrednostkao x
$x_1$, $x_2$, $x_3$izmerene vrednostikao x

Kod n merenja zbir delimo sa n.

Apsolutna greška
\Delta x = \text{najveće } |x_i - x_{\text{sr}}|
OznakaŠta značiJedinica
$\Delta x$apsolutna greškakao x
$|x_i - x_{\text{sr}}|$odstupanje jednog merenja od srednje vrednosti, bez znakakao x

Ako je najveće odstupanje manje od tačnosti instrumenta, za grešku uzimamo tačnost instrumenta.

Zapis rezultata
x = (x_{\text{sr}} \pm \Delta x)

Primer: $l = (1203 \pm 3)\ \text{mm}$. Greška — jedna cifra različita od nule, zaokružena naviše; srednja vrednost — zaokružena na isto mesto.

Relativna greška
\delta = \frac{\Delta x}{x_{\text{sr}}} \cdot 100\,\%
OznakaŠta značiJedinica
$\delta$relativna greška (čita se „delta“)%
$\Delta x$apsolutna greškakao x
$x_{\text{sr}}$srednja vrednostkao x

Jedinice se skrate, pa relativna greška nema jedinicu. Kvalitetnije je merenje sa manjom relativnom greškom.

Pitanja

Pitanje 1 od 11

1. Može li merenje biti potpuno tačno?

2. Koliko puta u školi najmanje ponavljamo merenje?

3. Merenja su dala 4 cm, 5 cm i 6 cm. Kolika je srednja vrednost?

4. Šta je apsolutna greška kod ponovljenih merenja?

5. Može li apsolutna greška biti manja od tačnosti instrumenta?

6. Šta znači zapis l = (25 ± 1) cm?

7. Najveće odstupanje je 2,3 mm. Kolika je zapisana apsolutna greška?

8. Koje merenje je kvalitetnije: greška 1 mm na dužini 5 mm ili greška 1 mm na dužini 100 mm?

9. Koju jedinicu ima relativna greška?

10. Šta je gruba greška?

11. Kako tačnije izmeriti dužinu jednog koraka?

Rešeni zadaci

Zadatak 1

Marko tri puta meri dužinu stola: 1201 mm, 1203 mm i 1206 mm. Izračunaj srednju vrednost i apsolutnu grešku i zapiši rezultat.

  1. $l_{\text{sr}} = \frac{1201 + 1203 + 1206}{3}\ \text{mm} = \frac{3610}{3}\ \text{mm} \approx 1203{,}3\ \text{mm}$
    Srednja vrednost.
  2. odstupanja: $2{,}3\ \text{mm}$, $0{,}3\ \text{mm}$ i $2{,}7\ \text{mm}$
    Od svakog merenja oduzmemo srednju vrednost i ne gledamo znak.
  3. $\Delta l = 2{,}7\ \text{mm} \rightarrow 3\ \text{mm}$
    Najveće odstupanje, zaokruženo naviše na jednu cifru.
  4. $l_{\text{sr}} = 1203{,}3\ \text{mm} \rightarrow 1203\ \text{mm}$
    Srednju vrednost zaokružimo na jedinice, kao grešku.
  5. $l = (1203 \pm 3)\ \text{mm}$
    Pravilan zapis rezultata.
Odgovor: l = (1203 ± 3) mm — sto je najverovatnije dug 1203 mm, a ponovljena merenja daće između 1200 mm i 1206 mm.
Zadatak 2

Dužina stola izmerena je sa greškom 3 mm na 1203 mm, a dužina olovke sa greškom 1 mm na 150 mm. Koje merenje je kvalitetnije?

  1. $\delta_1 = \frac{3\ \text{mm}}{1203\ \text{mm}} \cdot 100\,\% \approx 0{,}25\,\%$
    Relativna greška merenja stola.
  2. $\delta_2 = \frac{1\ \text{mm}}{150\ \text{mm}} \cdot 100\,\% \approx 0{,}67\,\%$
    Relativna greška merenja olovke.
  3. $0{,}25\,\% < 0{,}67\,\%$
    Manja relativna greška znači kvalitetnije merenje.
Odgovor: Merenje stola je kvalitetnije, iako mu je apsolutna greška veća.
Zadatak 3

Jana tri puta meri širinu sveske lenjirom tačnosti 1 mm i svaki put dobije 210 mm. Kolika je apsolutna greška?

  1. $x_{\text{sr}} = 210\ \text{mm}$
    Sva tri merenja su ista.
  2. najveće odstupanje: 0 mm
    Nijedno merenje ne odstupa od srednje vrednosti.
  3. $\Delta x = 1\ \text{mm}$
    Greška ne može biti manja od tačnosti lenjira.
Odgovor: Rezultat je (210 ± 1) mm.
Zadatak 4

Iz merenja vremena dobijeno je $t_{\text{sr}} = 7{,}846$ s i najveće odstupanje 0,042 s. Zapiši pravilno rezultat.

  1. $\Delta t = 0{,}042\ \text{s} \rightarrow 0{,}05\ \text{s}$
    Jedna cifra različita od nule, zaokruženo naviše.
  2. $t_{\text{sr}} = 7{,}846\ \text{s} \rightarrow 7{,}85\ \text{s}$
    Na stotine, kao greška; posle 4 dolazi 6, pa se 4 povećava.
  3. $t = (7{,}85 \pm 0{,}05)\ \text{s}$
    Pravilan zapis.
Odgovor: t = (7,85 ± 0,05) s.

Test

Kod računskih zadataka reši u svesci i upiši rezultat (decimalni broj sa zarezom, npr. 2,5), a kod ostalih izaberi tačan odgovor.

Zadatak 1

Jana je tri dana merila koliko joj treba do škole: 17 min, 24 min i 34 min. Koliko joj prosečno treba?

min

Zadatak 2

Srednja vrednost merenja je 100 cm, a apsolutna greška 1 cm. Kolika je relativna greška u procentima?

%

Zadatak 3

Marko je izmerio da je deset njegovih koraka dugo 6,8 m. Kolika je dužina jednog koraka u centimetrima?

cm

Zadatak 4

Merenja su dala 31 mm, 33 mm i 35 mm, a srednja vrednost je 33 mm. Kolika je apsolutna greška (lenjir meri na 1 mm)?

Zadatak 5

Srednja vrednost je 45,62 cm, a najveće odstupanje 0,37 cm. Kako se pravilno zapisuje rezultat?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Sledeći čas: 11. Kretanje — da li putnik u autobusu miruje?

Još časova — Nikola Stanković