Promotivni period: pun paket je besplatan — svi časovi, pitanja, rešeni zadaci i testovi, i bez naloga.

Stene — magmatske, sedimentne i metamorfne

Stene i minerali; magmatske stene (dubinske i površinske — granit, bazalt, plovućac); sedimentne stene (peščar, krečnjak, ugalj) i slojevi; fosili; metamorfne stene (mermer); kako se stene stalno pretvaraju jedna u drugu; stene oko nas.

Video

Na kamenom stepeniku ispred škole Luka je primetio otisak školjke — usred grada, stotinama kilometara daleko od mora! Kako je školjka dospela u kamen? Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Stene i minerali
Zemljina kora je građena od stena, a stene od minerala — prirodnih materija koje često grade kristale. I kuhinjska so je mineral, a providna zrnca u pesku su uglavnom mineral kvarc. Svaka stena „pamti“ kako je nastala: iz užarene magme, iz taloga ili promenom neke druge stene — zato razlikujemo magmatske, sedimentne i metamorfne stene.
Magmatske stene
Nastaju kad se magma ohladi i stvrdne. Duboko pod zemljom ona se hladi sporo, hiljadama, pa i milionima godina, pa kristali stignu da porastu — tako nastaje krupnozrni granit; veoma je čvrst, pa se od njega prave stepenice, pločnici i kuhinjske ploče. Lava se na površini ohladi brzo, pa bazalt ima sitna zrna. Kad je lava puna gasa, nastaje plovućac — stena sa toliko mehurića da pluta na vodi.
Sedimentne stene
Voda, vetar i led odnose sitne delove stena, pesak, mulj i ljušture i talože ih — sloj po sloj — najčešće na dnu mora i jezera. Tokom miliona godina slojevi se sabiju i stvrdnu u stenu: od peska nastaje peščar, od ljuštura morskih životinja krečnjak, a od biljaka iz davnih močvara ugalj. Donji slojevi su stariji od gornjih.
Fosili
Lukina školjka je fosil. Kad je uginula na dnu mora, prekrio ju je mulj; tokom miliona godina ljuštura se pretvorila u kamen, ili je u steni ostao samo njen otisak. Zato fosile — okamenjene ostatke i otiske biljaka i životinja — najviše nalazimo u stenama nastalim od taloga. Fosil može biti i list, kost, zub, pa i trag stopala dinosaura u nekadašnjem blatu.
Metamorfne stene
Kad neka stena dospe duboko pod zemlju, dugo trpi veliku toplotu i pritisak. Ona se tada menja — postaje drugačija, ali se ne istopi. Tako od krečnjaka nastaje mermer, a od gline škriljac, koji se cepa u tanke ploče i koristi se za krovove.
Stene se stalno menjaju
Nijedna stena nije zauvek ista. Stene na površini se raspadaju, a njihovi delovi postaju talog i nova sedimentna stena. Stena koja dospe duboko postaje metamorfna, a ako se istopi, postaje magma — iz koje opet nastaje magmatska stena. Za to su potrebni milioni godina.
Stene oko nas
Kad upališ svetlo, verovatno koristiš struju iz uglja: lignit iz Kolubare gori u termoelektranama. Crepovi i cigle prave se od gline, a od krečnjaka kreč i cement. Ime beogradskog Tašmajdana znači „kamenolom“: tu se vekovima vadio krečnjak za grad.

Pitanja

Pitanje 1 od 10

1. Od čega su sastavljene stene?

2. Kako nastaju magmatske stene?

3. Koja stena nastaje kad se lava brzo ohladi na površini?

4. Zašto granit ima krupna zrna?

5. Od čega je najčešće nastao krečnjak?

6. U kojoj steni bi geolog tražio okamenjenu ribu?

7. Kako nastaju metamorfne stene?

8. Od čega se prave crep i cigla?

9. Koja stena nastaje od gline pod velikom toplotom i pritiskom?

10. Od čega je nastao ugalj?

Test

Pročitaj zadatak i izaberi tačan odgovor. Računa se šta pogodiš iz prvog pokušaja.

Zadatak 1

Na zidu kanjona su tri sloja sedimentnih stena. U srednjem sloju je okamenjena riba. Šta je starije: riba ili gornji sloj?

Zadatak 2

Vajar bira kamen koji je nastao promenom krečnjaka i lepo se glača. Koji kamen bira?

Zadatak 3

Zašto se od granita prave stepenice i pločnici?

Zadatak 4

Kamen sa plaže ima toliko rupica da pluta na vodi. Kako je nastao?

Zadatak 5

Na Tašmajdanu u Beogradu vađen je krečnjak sa ostacima morskih životinja. Šta to govori o prošlosti ovog kraja?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Sledeći čas: 14. Reljef — kako nastaju planine, kotline i nizije i kako se meri visina

Još časova — Geografija, 5. razred