Promotivni period: pun paket je besplatan — svi časovi, pitanja, rešeni zadaci i testovi, i bez naloga.

Biljni i životinjski svet na Zemlji — prirodne zone od ekvatora do polova

Biosfera; od čega zavisi gde žive biljke i životinje (klima, voda, tlo, reljef, druga živa bića); prirodne zone od ekvatora ka polovima: tropske kišne šume, savane, pustinje, sredozemna vegetacija, stepe, šume umerenog pojasa, tajge, tundre i polarne pustinje; smenjivanje zona sa visinom na planinama.

Video

Sara je u beogradskom zoološkom vrtu čitala tablice pored životinja: jedna je iz kišne šume, druga iz pustinje, treća iz hladne tajge. Zašto svaka živi baš tamo, a ne bilo gde? Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Tukan u tajgi?
Kad bi se tukan iz Sarinog zoološkog vrta našao u sibirskoj šumi, ne bi preživeo prvu zimu: nema toplog perja, a voća kojim se hrani tamo nema. Gde neko živo biće može da živi, zavisi od nežive prirode — toplote, kiše, vode, tla, visine (to su abiotički činioci) — i od drugih živih bića: šta ima da jede i ko njega lovi (biotički činioci). Kaktus u pustinji uspeva jer čuva vodu u debelom stablu (abiotički), a kamila jer ga i sama jede (biotički). Sva živa bića na Zemlji zajedno zovemo biosfera.
Prirodne zone
Od ekvatora ka polovima menja se toplota i količina kiše, pa se menjaju i biljke i životinje. Delove Zemlje sa sličnim uslovima i sličnim živim svetom zovemo prirodne zone. Kad bi neko išao od ekvatora do pola, prošao bi kroz sve njih redom.
Topli krajevi: kišne šume, savane, pustinje
Oko ekvatora, gde je vruće i kiša pada skoro svaki dan, rastu tropske kišne šume — najbogatije životom na Zemlji: u Amazoniji žive jaguari, tukani i šarene žabe otrovnice, a na drveću rastu orhideje. Dalje od ekvatora, gde se smenjuju kišno i sušno doba, prostiru se savane — travnata prostranstva na kojima drveće raste daleko jedno od drugog; po Serengetiju u Africi krda gnua sele se za kišom. Gde kiše skoro nema, su pustinje: tu malobrojna bića čuvaju vodu i kriju se od vreline, kao skočimiš koji danju spava pod peskom.
Umereni krajevi: sredozemlje, stepe, šume
Oko Sredozemnog mora leta su vrela i suva, a zime blage i kišovite: rastu ruzmarin, lavanda i hrast plutnjak, a leti se čuju cvrčci — to je sredozemna vegetacija. U unutrašnjosti kontinenata, gde je kiše malo za šumu, prostiru se stepe sa travama; na Deliblatskoj peščari raste kovilje i žive tekunice, a kod Mokrina u severnom Banatu još živi retka droplja, najteža ptica Evrope koja leti. Gde ima dovoljno kiše, rastu šume umerenog pojasa — hrastove, bukove, a više i četinarske — sa jelenima, lisicama, vevericama i detlićima.
Hladni krajevi: tajga, tundra, led
Kad bi iz Moskve krenuo ka severu, danima bi vozio kroz šumu jela, smrča i breza, u kojoj žive los i ris — to je tajga, najveća šuma na svetu. Jele imaju uske iglice i oblik kupe, pa sa njih sneg lako sklizne. Kad drveće najzad nestane, počinje tundra: zemlja je i leti duboko smrznuta, pa rastu samo niske biljke i patuljaste breze, a žive lemingi i mošusna goveda. Na Antarktiku i Grenlandu, pod večnim ledom, skoro da nema biljaka; mužjaci carskih pingvina zimi, na −40 °C, greju jaje na stopalima.
Zone na planini
Kad se penješ uz visoku planinu, postaje hladnije, pa se i biljke smenjuju — kao da putuješ ka severu. Na Kopaoniku su u podnožju hrastove šume, više bukove, pa smrčeve, a na vrhovima pašnjaci. Na najvišim planinama sveta iznad pašnjaka su još i stene, sneg i led.

Mapa

Karta: Prirodne zone u primerima (od ekvatora ka polovima)
Prirodne zone u primerima (od ekvatora ka polovima)
Klikni na broj na karti.

Podloga karte: Natural Earth (javno vlasništvo)

Pitanja

Pitanje 1 od 10

1. Polarni medved u zoološkom vrtu leti dobija led u bazenu. Zašto?

2. Šta je za kamilu u pustinji biotički činilac?

3. Gde živi najviše vrsta biljaka i životinja?

4. Šta je savana?

5. Zašto je u pustinji malo biljaka i životinja?

6. Koje biljke su tipične za sredozemlje?

7. Koja biljka raste na Deliblatskoj peščari?

8. Kako se zovu ogromne četinarske šume na severu?

Karta: Prirodne zone u primerima (od ekvatora ka polovima)

9. Kojim brojem je na karti označena tundra — najsevernije kopno bez leda?

10. Šta se dešava sa biljkama kad se penješ uz visoku planinu?

Test

Pročitaj zadatak i izaberi tačan odgovor. Računa se šta pogodiš iz prvog pokušaja.

Zadatak 1

Arktički zec ima gusto belo krzno i široke šape za hodanje po snegu, a jede niske biljke. Iz koje prirodne zone je?

Zadatak 2
Karta: Prirodne zone u primerima (od ekvatora ka polovima)

Kojim brojem je na karti označena prirodna zona u kojoj se krda sele za kišom?

Zadatak 3

Planinar se penje od podnožja do vrha visoke planine. Kojim redom prolazi kroz zone?

Zadatak 4

Zašto je od tekunice u Srbiji ostalo malo, iako je nekad živela po celoj ravnici?

Zadatak 5

Zašto jela u tajzi ima uske iglice i oblik kupe?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Sledeći čas: 29. Ugroženost i zaštita živog sveta — kako da biljke i životinje ne nestanu

Još časova — Geografija, 5. razred