Probni period: svi časovi su besplatni — video, pitanja, rešeni zadaci i test, i bez naloga.

Fisija i fuzija — kako tableta urana zameni tonu uglja?

Zašto nuklearne promene oslobađaju ogromnu energiju, fisija (cepanje teškog jezgra na dva fragmenta, neutroni i zračenje), indukovana i spontana fisija, lančana reakcija i njena kontrola u reaktoru, nuklearna elektrana, otkriće fisije, fuzija (spajanje lakih jezgara), zašto je za fuziju potrebna ogromna temperatura, fuzija u Suncu, fuzija na Zemlji, očuvanje rednog i masenog broja u nuklearnoj reakciji.

Video

Tableta nuklearnog goriva velika je kao nokat na palcu. Ipak, u reaktoru da toliko toplote koliko i tona uglja u termoelektrani — gomila veća od kubnog metra. Kako tako malo urana daje toliko energije, i odakle Sunce već milijardama godina dobija svoju? Pogledaj video, pa nastavi čas.

Pojmovi

Tableta i gomila uglja
Kad gori ugalj, menjaju se samo elektronski omotači atoma: atomi ugljenika se vezuju sa kiseonikom. U nuklearnom gorivu menjaju se sama jezgra, a nukleone u jezgru drže najjače sile u prirodi. Zato promena jednog jezgra oslobodi desetine miliona puta više energije od promene jednog atoma pri gorenju — i tableta urana velika kao nokat zamenjuje tonu uglja, gomilu veću od kubnog metra.
Neutron kao ključ
Da bi se jezgro urana-235 rascepilo, dovoljno je da u njega uleti jedan neutron. Jezgro bi odbilo proton, jer su oba pozitivna, ali neutron nije naelektrisan i neometano stiže do jezgra, koje ga uhvati. Jezgro tada postane toliko nestabilno da se podeli. Takvo cepanje, izazvano spolja, zove se indukovana fisija. Ima i teških jezgara koja se ponekad podele sama od sebe, bez neutrona — takva je, na primer, jedan od izotopa plutonijuma. To je spontana fisija.
Odakle toplota u reaktoru
Pri cepanju teškog jezgra — nuklearnoj fisiji — nastaju dva srednje teška jezgra, fragmenti fisije, i oni se razlete ogromnom brzinom. Udarajući u okolne atome goriva, usporavaju se i njihova kinetička energija prelazi u toplotu: tako se greje gorivo u reaktoru. Iz cepanja izleti i nekoliko neutrona, obično dva ili tri, a jezgro emituje i zračenje. Jezgro se ne cepa uvek na iste delove, a fragmenti su radioaktivni — od njih nastaje radioaktivni otpad.
Lančana reakcija
Neutroni iz jedne fisije mogu da pogode nova jezgra urana i izazovu nove fisije, a iz svake izleti opet nekoliko neutrona. Kao kad jedna domina obori dve, a svaka od njih po dve nove — broj fisija može da raste veoma brzo. To je lančana reakcija. Kod atomske bombe, napravljene od skoro čistog urana-235 ili plutonijuma, lanac se namerno pusti da se razgori za delić sekunde.
Reaktor drži lanac u ravnoteži
U nuklearnom reaktoru lančana reakcija je kontrolisana: između šipki goriva spuštaju se kontrolne šipke od materijala koji upijaju neutrone, tako da u proseku tačno jedan neutron iz svake fisije izazove sledeću. Gorivo u reaktoru nije kao u bombi i ne može da eksplodira kao ona, ali bez kontrole bi se opasno pregrejalo. Toplota iz reaktora greje vodu u paru, para okreće turbinu, a turbina generator — kao u termoelektrani, samo bez dima. U Srbiji trenutno nema nuklearne elektrane; najbliže rade u susednim i obližnjim zemljama, na primer Krško u Sloveniji, Kozloduj u Bugarskoj i Pakš u Mađarskoj.
Kako je fisija otkrivena
Krajem 1938. godine nemački hemičari Oto Han i Fric Štrasman gađali su uran neutronima i među proizvodima našli barijum, mnogo lakši element. Lize Majtner i Oto Friš objasnili su da se jezgro urana podelilo na dva dela. Do tog otkrića vodila su i istraživanja Iren Žolio-Kiri i Pavla Savića, koji su u ozračenom uranu našli neočekivano lak element, sličan lantanu.
Sunce: zvezda na vodonik
Sunce sija već oko 4,6 milijardi godina. U njegovom središtu temperatura je oko 15 miliona stepeni, a pritisak ogroman, i jezgra vodonika se tamo neprestano spajaju u helijum. Svake sekunde Sunce tako pretvori oko 600 miliona tona vodonika u helijum. Skoro sva energija koju dobijamo od Sunca — svetlost i toplota — potiče iz tog spajanja jezgara.
Fuzija
Spajanje lakih jezgara u teže zove se nuklearna fuzija. Primer koji naučnici koriste na Zemlji: deuterijum i tricijum, dva izotopa vodonika, spoje se u jezgro helijuma, a izleti neutron: $^{2}_{1}\mathrm{H} + ^{3}_{1}\mathrm{H} \rightarrow ^{4}_{2}\mathrm{He} + ^{1}_{0}\mathrm{n}$. Računato po jednom nukleonu, fuzija oslobodi više energije nego fisija.
Zašto su potrebni milioni stepeni
Pokušaj da dva magneta prineseš istim polovima — što su bliže, to jače odguruju. Slično je sa dva jezgra: oba su pozitivna. Nuklearne sile, koje bi ih spojile, deluju tek kad se jezgra skoro dodirnu, a do tada ih treba „progurati“ kroz električno odbijanje. To uspeva samo jezgrima koja jure ogromnom brzinom, a takvu brzinu imaju tek u gasu zagrejanom na milione stepeni. Takav vreo gas je plazma; u većini istraživačkih reaktora drži se magnetnim poljem, da ne dodiruje zidove.
Fuzija na Zemlji
Naučnici već decenijama pokušavaju da naprave fuzionu elektranu. Deuterijuma ima u izobilju u vodi mora, tricijum se dobija iz litijuma, a pri fuziji skoro da ne nastaje dugoživeći radioaktivni otpad. U laboratorijama se fuzija već ostvaruje, a 2022. godine u SAD je prvi put iz fuzije dobijeno više energije nego što je laserima uneto u gorivo. U Francuskoj se gradi veliki međunarodni reaktor ITER. Ipak, elektrane na fuziju još ne postoje.
Šta se čuva u reakciji
U svakoj nuklearnoj reakciji ukupan broj nukleona ostaje isti, a isto tako i ukupno naelektrisanje. Zato je zbir masenih brojeva levo jednak zbiru desno, a isto važi i za redne brojeve. Neutron se zapisuje $^{1}_{0}\mathrm{n}$. Jedna od mogućih fisija: $^{1}_{0}\mathrm{n} + ^{235}_{92}\mathrm{U} \rightarrow ^{140}_{55}\mathrm{Cs} + ^{93}_{37}\mathrm{Rb} + 3\,^{1}_{0}\mathrm{n}$ — levo je 236 nukleona, desno 140 + 93 + 3 = 236; redni brojevi: 92 = 55 + 37.

Formule

Očuvanje u nuklearnoj reakciji
\sum A_{pre} = \sum A_{posle}, \quad \sum Z_{pre} = \sum Z_{posle}
OznakaŠta značiJedinica
$A$maseni broj (broj nukleona)—
$Z$redni broj (naelektrisanje u jedinicama $e$)—

Neutron: $^{1}_{0}\mathrm{n}$. Primer fuzije: $^{2}_{1}\mathrm{H} + ^{3}_{1}\mathrm{H} \rightarrow ^{4}_{2}\mathrm{He} + ^{1}_{0}\mathrm{n}$.

Pitanja

Pitanje 1 od 10

1. Šta je nuklearna fisija?

2. Šta je nuklearna fuzija?

3. Zašto se neutronom lako izazove fisija?

4. Šta nastaje pri fisiji urana-235, osim dva fragmenta?

5. Šta je lančana reakcija?

6. Čemu služe kontrolne šipke u reaktoru?

7. Zašto je za fuziju potrebna ogromna temperatura?

8. Odakle potiče energija Sunca?

9. Ko je otkrio fisiju urana?

10. Šta je isto pre i posle nuklearne reakcije?

Rešeni zadaci

Zadatak 1

U reakciji $^{1}_{0}\mathrm{n} + ^{235}_{92}\mathrm{U} \rightarrow ^{140}_{54}\mathrm{Xe} + ^{A}_{Z}\mathrm{Sr} + 2\,^{1}_{0}\mathrm{n}$ nedostaju brojevi stroncijuma. Koliki su?

  1. $1 + 235 = 140 + A + 2 \Rightarrow A = 94$
    Zbir masenih brojeva je isti levo i desno.
  2. $0 + 92 = 54 + Z + 0 \Rightarrow Z = 38$
    Isto važi i za redne brojeve.
Odgovor: $^{94}_{38}\mathrm{Sr}$.
Zadatak 2

U fuziji se spoje dva jezgra deuterijuma $^{2}_{1}\mathrm{H}$ i nastane jezgro helijuma-3 i još jedna čestica. Koja?

  1. $2 + 2 = 3 + A \Rightarrow A = 1$
    Nedostaje jedan nukleon.
  2. $1 + 1 = 2 + Z \Rightarrow Z = 0$
    Bez naelektrisanja.
Odgovor: Neutron, $^{1}_{0}\mathrm{n}$.
Zadatak 3

Pretpostavimo da svaka fisija oslobodi tri neutrona. Koliko fisija bi bilo u petoj „generaciji“ kad bi svaki neutron izazvao novu fisiju, a počeli smo od jedne?

  1. 1 → 3 → 9 → 27 → 81
    Svaka generacija ima tri puta više fisija.
  2. To je lavina — zato reaktor kontrolnim šipkama upija višak neutrona.
    Cilj je da u proseku samo jedan neutron izazove sledeću fisiju.
Odgovor: 81 fisija; bez kontrole broj raste vrtoglavo.

Test

Pročitaj zadatak i izaberi tačan odgovor. Računa se šta pogodiš iz prvog pokušaja.

Zadatak 1

U reakciji $^{1}_{0}\mathrm{n} + ^{235}_{92}\mathrm{U} \rightarrow ^{144}_{56}\mathrm{Ba} + ^{89}_{Z}\mathrm{Kr} + 3\,^{1}_{0}\mathrm{n}$, koliki je redni broj Z kriptona?

Zadatak 2

Po čemu se indukovana fisija razlikuje od spontane?

Zadatak 3

Šta bi se desilo u reaktoru kad bi se sve kontrolne šipke izvukle?

Zadatak 4

Zašto se na Zemlji teško ostvaruje fuzija, a u Suncu se odvija neprestano?

Zadatak 5

Zašto tableta urana daje toliko više energije od komada uglja iste veličine?

Bravo, čas je završen!

—pitanja iz prve
—zadataka na testu

Želiš sertifikat? Napravi besplatan nalog, pa uradi test još jednom (treba bar 3 od 5 tačno). Rezultati se tada čuvaju, a sertifikat možeš da odštampaš ili podeliš.

Napravi besplatan nalog

Pohvali se i pozovi drugara:

Sledeći čas: 43. Veštačka radioaktivnost i zaštita od zračenja — zašto zubar izađe iz sobe kad snima?

Još časova — Nikola Stanković